Kina je stavljanjem na crnu listu PVH-a (Calvin Klein, Tommy Hilfiger) i Illumine označila prvi put da su američke tvrtke s velikim operacijama u Kini ciljane iz nacionalnih sigurnosnih razloga, što signalizira eskalaciju trgovinskih napetosti.
Stavljanje na crnu listu uslijedilo je kao odgovor na Trumpovo uvođenje dodatnih 10% carina na kineski uvoz, uz Peking pokretanje antimonopolske istrage protiv Googlea.
Rekordnih 30% članova Američke gospodarske komore razmatralo je ili već je premještalo operacije iz Kine, prema nedavnoj anketi.
Kina "popis nepouzdanih subjekata", uveden 2020. godine, sličan je američkom "popisu subjekata" i može rezultirati kaznama, zabranama trgovine i ograničenjima kretanja osoblja za ciljane tvrtke.
PVH, koji ostvaruje 6% prihoda i 16% dobiti prije kamata/poreza od Kine, bio je posebno ciljan zbog navodnog "neopravdanog bojkotiranja" pamuka iz Xinjianga.
Posljedice stavljanja na crnu listu ostaju nejasne, ostavljajući oko 1.000 zaposlenika PVH-a u Kini neizvjesnima u pogledu njihove budućnosti.
Kinesko Ministarstvo trgovine odbilo je specificirati moguće sankcije, navodeći samo da tvrtke koje posluju s integritetom "nemaju čega brinuti".
Ovaj potez proturječi javnom stavu Kine o želji za više stranih ulaganja, stvarajući povećanu nesigurnost za multinacionalne tvrtke koje posluju u zemlji.
Strategija stavljanja na crnu listu čini se selektivnom, pri čemu Kina obično izbjegava ciljanje vodećih tvrtki na tržištu kako bi minimizirala utjecaj na domaću zaposlenost.
Američke tvrtke već su se borile s rastućim napetostima između Pekinga i Washingtona prije ovog najnovijeg eskalacije trgovinskih sukoba.
Budite prvi koji će odgovoriti na ovu opća rasprava .
