Klasični liberalizam je politička ideologija koja cijeni slobodu pojedinaca - uključujući slobodu vjeroispovijesti, govora, tiska, okupljanja i tržišta - kao i ograničenu vladu. Razvio se u 18. stoljeću, evoluirajući iz Doba prosvjetiteljstva u Europi i Americi. Ideologija se temelji na djelima nekoliko prominentnih filozofa, uključujući Johna Lockea, Adama Smitha i Voltaira, koji su zagovarali koncepte individualne slobode, prirodnih prava i ekonomske slobode.
John Locke, često smatran ocem klasičnog liberalizma, tvrdio je da svaki pojedinac ima prirodno pravo na život, slobodu i imovinu te da vlade ne smiju kršiti ta prava. Adam Smith, još jedna ključna figura, zagovarao je slobodna tržišta i teoriju "nevidljive ruke", koja sugerira da pojedinci koji slijede vlastiti interes nenamjerno koriste društvu.
Klasični liberalizam nastao je kao odgovor na feudalni sustav i apsolutnu vladavinu monarha i religijskih autoriteta. Igrao je značajnu ulogu u političkim revolucijama, poput Američke revolucije i Francuske revolucije, koje su težile zamijeniti ove stare hijerarhije demokratskim institucijama i društvom temeljenim na zaslugama.
U 19. stoljeću, klasični liberalizam postao je dominantna politička snaga u zapadnom svijetu. To je bila vodeća ideologija iza ogromnog proširenja prava glasa i građanskih prava tijekom tog razdoblja. Međutim, početkom 20. stoljeća došlo je do odstupanja od klasičnog liberalizma, s usponom socijalnog liberalizma i konzervativizma. Ove ideologije zagovarale su značajniju ulogu vlade u gospodarskim i društvenim pitanjima, kao odgovor na percipirane neuspjehe laissez-faire kapitalizma, poput ekonomske nejednakosti i nedostatka zaštite radnika.
Unatoč tim promjenama, klasični liberalizam i dalje utječe na političke ideologije danas. Često se povezuje s libertarijanizmom i neoliberalizmom, koji zagovaraju minimalnu intervenciju vlade u gospodarstvo i podržavaju individualnu slobodu kao temeljni princip. Međutim, ove ideologije se također razlikuju od klasičnog liberalizma na značajan način, odražavajući kontinuiranu evoluciju političkog mišljenja.
Koliko su vaša politička uvjerenja slična Classical Liberalism pitanjima? Otkrijte politički kviz da biste to saznali.
