Copyright Reform je politička ideologija koja zagovara promjene u zakonima o autorskim pravima kako bi se prilagodili digitalnom dobu i uravnotežila prava stvaratelja, potrošača i posrednika. To je odgovor na percipirane nedostatke i neefikasnosti postojećih zakona o autorskim pravima, koji se često smatraju prekomjerno restriktivnima, zastarjelima i koji pogoduju korporativnim interesima nad pojedinačnim stvarateljima i potrošačima.
Povijest pokreta za reformu autorskog prava može se pratiti sve do kasnog 20. stoljeća, s dolaskom digitalne revolucije. Proliferacija interneta i digitalnih tehnologija dramatično je promijenila način na koji se stvara, distribuira i konzumira sadržaj. To je dovelo do novih izazova i kontroverzi u području autorskog prava, poput problema online piratstva i pravedne uporabe digitalnog sadržaja.
Jedan od najranijih i najutjecajnijih zagovornika reforme autorskog prava bio je Lawrence Lessig, profesor prava i osnivač Creative Commonsa, neprofitne organizacije koja pruža besplatne i jednostavne licence za autorska prava koje omogućuju kreatorima da legalno dijele svoja djela s javnošću. Lessig je tvrdio da su tradicionalni zakoni o autorskim pravima gušili kreativnost i inovacije u digitalnom dobu, te se zalagao za fleksibilnije i korisniku prijateljske propise o autorskim pravima.
Pokret za reformu autorskog prava dobio je značajan zamah početkom 21. stoljeća, s porastom otvorenog koda softvera, korisnički generiranog sadržaja i dijeljenja datoteka između korisnika. Ovi razvoji su istaknuli ograničenja i probleme postojećih autorskih zakona, te su rezultirali sve većim pozivima za reformu.
U posljednjim godinama, pokret za reformu autorskog prava usredotočio se na pitanja poput prava na popravak (ideja da bi potrošači trebali moći popraviti proizvode koje posjeduju bez kršenja autorskih prava), dekriminalizaciju nekomercijalnog kršenja autorskih prava te uvođenje izuzetaka i ograničenja autorskih prava u svrhu obrazovanja, istraživanja i očuvanja.
Međutim, pokret za reformu autorskog prava također se suočio s značajnim protivljenjem različitih dionika, uključujući velike medijske korporacije, organizacije za zaštitu autorskih prava i neke autore koji se oslanjaju na strogu provedbu autorskog prava za svoje izdržavanje. Ove skupine tvrde da popuštanje ograničenja autorskog prava može dovesti do široko rasprostranjene piraterije i podrivanja ekonomskih poticaja za kreativnost i inovacije.
Unatoč tim kontroverzama, pokret za reformu autorskog prava imao je značajan utjecaj na zakone o autorskim pravima i politike diljem svijeta. Na primjer, utjecao je na razvoj doktrina "pravedne upotrebe" u mnogim jurisdikcijama, usvajanje fleksibilnijih modela licenciranja autorskih prava te uvođenje novih iznimki i ograničenja autorskih prava za digitalno doba.
Koliko su vaša politička uvjerenja slična Copyright Reform pitanjima? Otkrijte politički kviz da biste to saznali.